OBITELJ ŠENOA
Milan Šenoa
Najstariji sin Augusta i Slave Šenoa.
Nakon klasične gimnazije diplomirao je geografiju i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i doktorirao 1895.
Radio je kao profesor geografije na zagrebačkoj gornjogradskoj gimnaziji, te zatim kao redovni sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je bio i predstojnik Geografskog zavoda.
Objavio je veliki broj znanstvenih djela, putopisa i članaka ("Rijeka Kupa i njeno porječje"; "Pontsko-jadranska razvodnica"; "Razvedenost istarskih i dalmatinskih otoka", "Tipovi naših gradova", ...). Također je bio književnik i prevodilac.
Kroz književnost je prolazio tiho i samozatajno, jer je bio svjestan da nije lako stvarati i potvrditi se nakon slavnog oca Augusta Šenoe. Možda zbog toga nije nikada književnost pretvorio u svoju profesiju. Književno djelovanje počeo je novelom "Njuta" objavljenom u „Vijencu“ 1890.
U prvoj komediji "Kako vam drago" iz 1893. ugledao se na Shakespeara, pa preuzima njegov naslov i djelomično karakterizaciju nekih likova. Radnju smješta u Dubrovnik 16. stoljeća, a zanimljivo je da su među likovima Marin Držić, Cvjeta Zuzorićeva i njen otac.
Objavljuje povijesne drame "Kneginja Dora", "Ban Pavao", pripovjest "Exodus" i "Kvarnerske pripovjesti".
Izdaje povijesni roman "Posljednji krstaši kralja Andrije", te biografiju "Moj otac", u kojoj piše o povijesti obitelji i o svojim sjećanjima na oca Augusta koji je umro kada je Milanu bilo samo 12 godina.
Autor je desetak jednočinki i epa "Robovi".
Djela "Kako vam drago", "Kneginja Dora i "Ban Pavao" izvedena su u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu. Scenograf i kostimograf u izvedbi drame "Ban Pavao" bio je Milanov brat Branko Šenoa.
Također je, na prijedlog Tadije Smičiklasa, napisao svoju verziju kraja očevog romana "Kletva".
Milan Šenoa bio je i kazališni kritičar i feljtonist (piše o likovima i događajima Zagreba, što je rezultiralo posthumnim izlaskom knjige "O Zagrebu koješta").
U veljači 1910. godine oženio se Verom Vencajz, kćeri odvjetnika Ivana Pavla Vencajza iz Ljubljane s kojom se upoznao na ljetovanju u Kraljevici. U tom braku rođen je 1918. njihov sin Zdenko.
Nakon smrti oca, zbog skromnih sredstava za život, majka se s mlađom djecom preselila u manji stan u Opatičkoj ulici, a Milan je bio smješten u nedalekom đačkom konviktu.
Od 1910. do 1929. stanuje s obitelji u unajmljenom stanu u zgradi Matice hrvatske na Akademičkom trgu (danas Trg J.J. Strossmayera), a 1929. obitelj Šenoa useljuje se u vlastitu kuću u ulici Ive Mallina 27.
Milan Šenoa proputovao je Hrvatsku, Europu i Malu Aziju. Propješačio je put od Zemuna do Zagreba. Ljubav prema putovanju nasljedio je od oca Augusta, koji ga je često vodio na putovanja i izlete. O svojim putovanjima pisao je dnevnike i putopise, fotografirao i crtao.
Objavljeni su putopisi: " "Kraljica mora", "Na dalekom sjeveru", "Oko Italije", ""Na Jadranskom moru", "S pariške izložbe" i "Pisma s milanske izložbe". Mnoga njegova djela ostala su u rukopisu.
Također je bio odličan crtač - hodajući Hrvatskom običavao je crtati stare gradove i gradine. Tijekom vremena mnogi su srušeni, a da su postojali i kako su izgledali svjedoče crteži Milana Šenoe.
Počasni je građanin Kraljevice.
