OBITELJ ŠENOA

Milan Šenoa

2.7.1869. - 16.11.1961.
Obiteljsko stablo Šenoa

Najstariji sin Augusta i Slave Šenoa.


Obitelji Šenoa: Slava, August i djeca: Milan (4), Draga (3) i Stanko (1)

Nakon klasične gimnazije diplomirao je geografiju i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i doktorirao 1895.

Radio je kao profesor geografije na zagrebačkoj gornjogradskoj gimnaziji, te zatim kao redovni sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je bio i predstojnik Geografskog zavoda.

Objavio je veliki broj znanstvenih djela, putopisa i članaka ("Rijeka Kupa i njeno porječje"; "Pontsko-jadranska razvodnica"; "Razvedenost istarskih i dalmatinskih otoka", "Tipovi naših gradova", ...). Također je bio književnik i prevodilac.

Kroz književnost je prolazio tiho i samozatajno, jer je bio svjestan da nije lako stvarati i potvrditi se nakon slavnog oca Augusta Šenoe. Možda zbog toga nije nikada književnost pretvorio u svoju profesiju. Književno djelovanje počeo je novelom "Njuta" objavljenom u „Vijencu“ 1890.

U prvoj komediji "Kako vam drago" iz 1893. ugledao se na Shakespeara, pa preuzima njegov naslov i djelomično karakterizaciju nekih likova. Radnju smješta u Dubrovnik 16. stoljeća, a zanimljivo je da su među likovima Marin Držić, Cvjeta Zuzorićeva i njen otac.

Objavljuje povijesne drame "Kneginja Dora", "Ban Pavao", pripovjest "Exodus" i "Kvarnerske pripovjesti".


Milan Šenoa - Exodus, 1904.

Izdaje povijesni roman "Posljednji krstaši kralja Andrije", te biografiju "Moj otac", u kojoj piše o povijesti obitelji i o svojim sjećanjima na oca Augusta koji je umro kada je Milanu bilo samo 12 godina.


Milan Šenoa - Moj otac, 1933.

Milan Šenoa - Moj otac, reizdanje 2015.

Autor je desetak jednočinki i epa "Robovi".

Djela "Kako vam drago", "Kneginja Dora i "Ban Pavao" izvedena su u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu. Scenograf i kostimograf u izvedbi drame "Ban Pavao" bio je Milanov brat Branko Šenoa.

Također je, na prijedlog Tadije Smičiklasa, napisao svoju verziju kraja očevog romana "Kletva".

Milan Šenoa bio je i kazališni kritičar i feljtonist (piše o likovima i događajima Zagreba, što je rezultiralo posthumnim izlaskom knjige "O Zagrebu koješta").

U veljači 1910. godine oženio se Verom Vencajz, kćeri odvjetnika Ivana Pavla Vencajza iz Ljubljane s kojom se upoznao na ljetovanju u Kraljevici. U tom braku rođen je 1918. njihov sin Zdenko.


Vera, Zdenko i Milan Šenoa

Zdenko Šenoa s roditeljima Verom i Milanom Šenoa

Nakon smrti oca, zbog skromnih sredstava za život, majka se s mlađom djecom preselila u manji stan u Opatičkoj ulici, a Milan je bio smješten u nedalekom đačkom konviktu.


Slava i Milan Šenoa, 1869.

Od 1910. do 1929. stanuje s obitelji u unajmljenom stanu u zgradi Matice hrvatske na Akademičkom trgu (danas Trg J.J. Strossmayera), a 1929. obitelj Šenoa useljuje se u vlastitu kuću u ulici Ive Mallina 27.

Milan Šenoa proputovao je Hrvatsku, Europu i Malu Aziju. Propješačio je put od Zemuna do Zagreba. Ljubav prema putovanju nasljedio je od oca Augusta, koji ga je često vodio na putovanja i izlete. O svojim putovanjima pisao je dnevnike i putopise, fotografirao i crtao.

Objavljeni su putopisi: " "Kraljica mora", "Na dalekom sjeveru", "Oko Italije", ""Na Jadranskom moru", "S pariške izložbe" i "Pisma s milanske izložbe". Mnoga njegova djela ostala su u rukopisu.

Također je bio odličan crtač - hodajući Hrvatskom običavao je crtati stare gradove i gradine. Tijekom vremena mnogi su srušeni, a da su postojali i kako su izgledali svjedoče crteži Milana Šenoe.


Crteži starih gradova Milana Šenoe

Počasni je građanin Kraljevice.

Učitavam...