OBITELJ ŠENOA

Branko Šenoa

7.8.1879. - 4.12.1939.
Obiteljsko stablo Šenoa

Mlađi sin Augusta i Slave Šenoa.

Imao je svega 2 godine kad mu je umro otac August.

Diplomirao pravo i filozofiju, doktorirao povijest umjetnosti (disertacija: "Ivan Zagrepčanin i sin mu Jerolim").

Polazio privatnu slikarsku školu Otona Ivekovića i grafički tečaj Mencija Clementa Crnčića.

Kao 17-godišnjak zajedno s Ivanom pl. Bojničićem radio je na grbu grada Zagreba na krovu crkve Svetog Marka. Također je radio na novom grbu Grada Zagreba prema idejnom projektu Ivana pl. Bojničića. Grb je prihvaćen i ušao je u statut Grada Zagreba 1896. godine.

1902. usvojen je i njegov likovni predložak zastave Grada Zagreba koji je izradio također u suradnji s Ivanom pl. Bojničićem. Originalni crtež grba i zastave čuva se u Muzeju Grada Zagreba.

1904. scenograf i kostimograf u izvedbi drame "Ban Pavao" brata Milana Šenoe.

Od 1909. prvi stalni scenograf u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Konzervator Zemaljskog povjerenstva za čuvanje umjetnih i historičkih spomenika, te profesor i ravnatelj Kraljevske više škole za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu.

1924. godine bio je imenovan voditelj Umjetničkog odjela Ministarstva prosvjete u Beogradu.

Direktor Umjetničke akademije u Zagrebu.

1926. godine dobio odlikovanje i povelju francuske Legije časti za sudjelovanje na Međunarodnoj svjetskoj izložbi primijenjene umjetnosti u Parizu.


Branko Šenoa - orden francuske Legije časti

Branko Šenoa u ateljeu, 1929.

1931. godine izabran za dopisnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u umjetničkom razredu.

1935–38. intendant Hrvatskoga narodnog kazališta. Posljednja scenografija u izvedbi "Prosjaka Luke" Augusta Šenoe 1938. godine.

U slikarstvu je sljedbenik zagrebačke "šarene škole". Slikar krajolika u akvarelu i ulju oko rijeke Save i Drave, Turopolje, Lopud, Korčula, Pelješac, Brač, Krk, Kraljevica, Novi Vinodolski, Gorski kotar, te Zagreba, Samobora i Osijeka. Grafički radovi – ciklus: Stari Zagreb I i II, Stari Osijek, Stara zagrebačka katedrala, Brodogradilište u Korčuli.

Radio je plakate (za Gospodarsku izložbu u Zagrebu 1906. zajedno s Mencijem Clementom Crnčićem, te za ljekarnu "K crnom orlu" na Gornjem gradu. Bio je ilustrator knjiga (Iz kobnih dana, Diogenes). Proputovao cijelu Hrvatsku i veliki dio Europe.

1910. godine u Rijeci vjenčao se sa slikaricom Nastom Rojc. Rastava 1925. godine. Nisu imali djece.


Branko Šenoa i Nasta Rojc, 1913.

Zajedno s Nastom Rojc izradio za nećaka Zdenka Šenou malo kazalište lutaka i posebno dve muške lutke, koje po opisu odgovaraju prosjaku Luki i prijanu Lovri. (čuva se u Kući Šenoa; posuđeno Etnografskom muzeju u Zagrebu za izložbu starih igračaka, 2013.)


Lutke prosjaka Luke i prijana Lovre koje su Branko Šenoa i Nasta Rojc izradili za nećaka Zdenka

Kazalište lutaka na izložbi u Etnografskom muzeju, 2013.

Osim brojnih grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu, imao je devet samostalnih izložbi: 1915. izložba Šenoa-Krušlin, Galerija Ulrich; 1919. izložba radirunga Galerija Ulrich; 1922. izložba slika i grafika; 1938. izložba Branko Šenoa i Nasta Rojc, Umjetnički paviljon; 1979/80. izložba u Muzeju Turopolja, Velika Gorica; 1980/81. izložba u Kabinetu grafike; 1985. izložba u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku; 1999. izložba u Galeriji Mala u Zagrebu, 2002. retrospektivna izložba u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu.

Njegovi radovi nalaze se u uredima vlade RH, Predsjednika Republike Hrvatske na Pantovčaku, Starogradskoj vijećnici i Dvercima na Gornjem gradu u Zagrebu, te mnogim javnim ustanovama, muzejima i galerijama. Zanimljiv je podatak da je njegovo carsko i kraljevsko veličanstvo Franjo Josip I Habsburški kupio 13 slika koje su bile izložene na III. izložbi "Lade" u Umjetničkom paviljonu 1908. godine.

U ostavštini se osim osobnih dokumenata, fotografija, korespodencije, nalazi slikarski pribor (štafelaji, palete, boje, kistovi), te djela koja su registrirano kulturno dobro Republike Hrvatske i nalaze se u Registru pokretnih kulturnih dobara pod brojem Z-4742.


Slikarski pribor Branka Šenoe

Dio potkrovlja Kuće Šenoa uređen je kao atelijer Branka Šenoe. Zid ateljea oslikao je Branko Šenoa za 16. rođendan nećaka Zdenka, 1934.

Učitavam...